AUTORI, GRAĐA, IZVORI
Objavljivanjem svoje građe autori Stefan Rittgasser i Željka Fink-Arsovski prezentiraju korisnicima frazeološko jezično blago koje nalazimo u pisanoj riječi.
Najveći dio tekstova pripada suvremenom jeziku, jeziku kojim se služe pisci u svojim djelima, odnosno autori u svojim prilozima za novine i časopise. U rjeđim se slučajevima navode i potvrde iz druge polovice 19. te prve polovice 20. stoljeća, kao i pojedini primjeri iz dijalekata.
Frazeološka je građa zamišljena kao dinamičan korpus (Hrvatski frazeološki korpus) koji se mijenja i raste: povećava se u odnosu na nove frazeološke jedinice, a obogaćuje se potvrdama iz novih izvora.
Izvori se donose na kraju svake potvrde u kurzivu s ovim
posebnostima:
1) prezime i početno slovo vlastitog imena - ako se radi o zasebnom djelu, o
knjizi nekog pisca;
2) tekst u polunavodnicima i dopisanim znamenkama koje označuju godinu - ako je
potvrda iz novina, tjednika, godišnjaka i sl.;
3) kratica bez polunavodnika, ali s godinom - ako je knjiga skupno djelo ili
zbornik, dakle, publikacija u kojoj se nalaze prilozi više autora.
Pod slovima A do Ž frazemi (kao pojavnice) razvrstani su po ovom rječničkom načelu: ako potvrda sadrži frazem s imenicom, navodi se pod imenicom (odnosno pod prvom ako ih u frazemu ima više); ako se u primjeru frazem pojavljuje bez imenice, odlučuju najprije pridjev, zatim glagol pa prilog i druge vrste riječi (ili prva od navedenih vrsta riječi ako ih u frazemu ima više). Potvrde s poredbenim frazemima primjenjuju isto načelo, ali se u njih pri izboru natuknice uzimaju samo sastavnice koje dolaze poslije poredbenog veznika (kao ili poput).
U tekstu unutar natuknice crvenim su slovima istaknuti frazemi i svrstani (obično) po abecednom redu.